- +387 33 658 012
- +387 61 276 046
- info@dermalendar.ba
Šta je psorijaza?
Psorijaza je upalna dermatoza s pojačanom epidermalnom proliferacijom, koja se klinički očituje crvenkastim žarištima prekrivenim srebrnkastim ljuskama. Česta je bolest, od koje boluje 1-5% svijetske populacije. Prema dobi razlikujemo rani oblik (pojava bolesti prije 40. godine života) sa najvišom incidencom javljanja u dobi od 22 godine; te kasni oblik (pojava bolesti nakon 40. godine života) sa najvišom incidencom javljanja oko 55. godine života. Obolijevaju podjednako oba spola.
Uzrok nastanka nije u potpunosti razjašnjen, no izgleda da najvažniju ulogu imaju genetska predispozicija i provocirajući faktori. Najčešći provocirajući faktor je teški stres, zatim slijede fizikalne ozljede, hemijske ozljede, infekcije (posebno akutna streptokokna infekcija ždrijela), lijekovi (npr. sistemski kortikosteroidi, beta blokatori), trudnoća i porod, različite dijete, alkohol, hronična oboljenja, kao što su diabetes mellitus tip 2, hipertenzija i dr.
Koji su simptomi psorijaze?
Predilekciona mjesta javljanja psorijaze su laktovi, koljena, vlasište, interglutealno područje, te nokti.
Primarna promjena je crvenkaste boje, različite veličine, prekrivena srebrnkastim ljuskama, oštro ograničena od okoline. Struganjem promjene opažaju se ljuske slične onima koje se vide kod struganja svijeće – znak svijeće. Ako se struganje nastavi i suha ljuska se u potpunosti ukloni, nailazi se na glatku, tanku i vlažnu kožu. Daljim struganjem pojavi se tačkasto krvarenje, što nazivamo Auspitzov znak, a ne difuzno krvarenje kao u zdravoj nepromijenjoj koži.
Kako prepoznati psorijazu?
Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i kliničke slike, a potvrđuje patohistološkom analizom bioptiranog uzorka kože.
Kako liječiti psorijazu?
Odluka o vrsti liječenja zavisi od procjene težine bolesti. Za procjenu težine bolesti koriste se sljedeći indeksi: PASI ( Psoriasis Area and Severity Indeks), BSA ( Body Surface Area) i DQLI ( Dermatology Quality of Life Index).
Terapija podrazumijeva lokalnu i sistemsku terapiju. Kod blagih oblika se koriste različiti lokalni pripravci, dok se kod srednje teških i teških oblika ordinira fototerapija, fotokemoterapija i sistemska terapija.
Lokalna terapija obuhvata skidanje naslaga, zatim upotrebu keratolitika i fluoriranih glukokortikoida. Ostala lokalna terapijska primjena su antralin, analozi vitamina D, topički retinoidi, fototerapija, te fotokemoterapija (PUVA).
Sistemska terapija označava primjenu ciklosporina, antibiotika, te kortikosteroida (kod teških oblika psorijaze). Kod upotrebe kortikosteroida treba biti oprezan jer mogu da izazovu Rebound efekat – pogoršanje osnovne bolesti.
Kako živjeti s dijagnozom psorijaze?
Budući da psorijaza ima hroničan tok, liječenje može da bude dugotrajno i stresno, ali da bi bilo što uspješnije važno je educirati se o samoj bolesti i pratiti savjete dermatologa. Uz propisanu terapiju, potrebno je svakodnevno provoditi određene životne navike i strategije koje uključuju odgovarajuću higijenu i njegu kože, izbjegavati stresne situacije, pronaći načine relaksacije kako bi se oslobodili stresa, uvesti raznoliku, zdravu i uravnoteženu prehranu, spavati dovoljno i kvalitetno, prestati pušiti i konzumirati alkohol, te razviti pozitivan stav prema bolesti.
Sunce i morska voda imaju povoljan učinak na psorijazu kod većine oboljelih. Zato se pacijentima sa psorijazom savjetuje boravak na moru i kontrolirano izlaganje ultraljubičastom zračenju tokom ljetnih i toplijih mjeseci. Sunčeve zrake ublažavaju iritiranu kožu, doprinose cijeljenju kože, sprječavaju upalu, te usporavaju prekomjerno ljuskanje kože. Izlaganje UV zrakama mora da bude kontrolirano, jer prekomjerno izlaganje može dovesti do kontraefekta, tzv. Koebnerovog fenomena, novih psorijatičnih promjena.
Važna je neutralna njega kože sa emolijentnim sredstvima i svakako fotoprotekcija, odnosno kreme koje osim SPF-a, imaju i važnu ulogu vlaženja kože, što je kod psorijaze jako bitno.