Maligni melanom je jedan od najmalignijih tumora kože i sluznica. Nastaje malignom transformacijom melanocita, a očituje se lokalnom agresivnošću i ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. S obzirom na dob, melanom je tumor srednje životne dobi, a žene obolijevaju češće od muškaraca. Čest je tumor, a jako je zabrinjavajući podatak da se njegova učestalost u posljednjih 30-tak godina znantno povećava.
Uzroci nastanka melanoma su sljedeći: izloženost sunčevom svijetlu, svijetla put, zanimanje (osobe koje dosta vremena provode na otvorenom), genetika, ozljede ili iritacije madeža, imunosupresija, te hormonalni utjecaji.
Promjene su uglavnon tamnosmeđe ili crne boje uz primjesu plavkastosivkaste ili ružičaste boje.
Klinički razlikujemo više oblika melanoma:
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, a potvrđuje dermatoskopijom i patohistološki. Postoje dva načina histološkog stupnjevanja malignog melanoma, prema Clarku i prema Breslowu. Stupnjevanjem prema Clarku zapravo se određuje dubina prodora tumorskog tkiva, a stupnjevanjem prema Breslowu mjeri se debljina tumora.
Terapija melanoma je isključivo hirurška. U slučaju udaljenih metastaza primjenjuje se hirurška terapija, radijaciona terapija, kemoterapija, kemoimunoterapija, te biološka terapija.
Prevencija nastanka malignog melanoma podrazumijeva ograničeno izlaganje sunčevom svijetlu i ranu detekciju melanoma.
Zaštita od sunca podrazumijeva korištenje krema za zaštitu od sunca sa SPF 50+, pokrivanje otkrivenih dijelova tijela kože šeširima i odjećom, te boravak u hladu.
Pažnja se treba posvetiti samopregledu kože, poznavanju sopstvenih faktora rizika (genetska predispozicija i tip kože), te redovnim dermatološkim pregledima u smislu analize madeža dermatoskopijom.